Skip to main content
  • Trg Nikole Pašića br. 7, sprat IV, 11000 Beograd
  • info@smj.rs

logo bez bolda opt

Prikaz slučaja

Odsustvo celijačnog trunkusa: prikaz slučaja

Jasmina Pavlović Stojanović1, Aleksandra Perović1, Minja Stojanović2, Tijana Kosanović3, Đorđe Radanović3, Ljiljana Lazić1, Dragana Antonijević Đorđević1, Magdalena Bjelica1
  • Zavod za javno zdravlje Pančevo, Pančevo, Srbija
  • Opšta bolnica Pančevo, Pančevo, Srbija
  • KBC „Dr Dragiša Mišović-Dedinje“, Beograd, Srbija

SAŽETAK

Uvod: Celijačni trunkus (celijačno stablo) je arterijsko stablo o kome su pisane brojne anatomske i radiološke studije. Od svog početka, sa prednje strane trbušne aorte, trunkus se proteže 1,5 – 2 cm, a zatim deli na tri grane: levu želudačnu arteriju, zajedničku jetrenu arteriju i slezinsku arteriju. Ovakvu trifurkaciju prvi je opisao Haler (Haller), 1756. godine, i ona se smatra najčešćim anatomskim obrascem. Anatomske varijacije celijačnog stabla su brojne, i to kako po načinu grananja, tako i po dimenzijama. Retka anatomska varijacija je potpuno odsustvo celijačnog trunkusa, u kojoj sve tri grane nastaju, direktno i nezavisno, iz abdominalne aorte.

Prikaz slučaja: Onkološki pacijent, starosti 63 godine, upućen je na odeljenje radiologije radi pregleda abdomena na magnetnoj rezonanci (MR), u cilju diferencijalne dijagnoze promena u nadbubrežnim žlezdama. Prilikom pregleda, primećeno je potpuno odsustvo celijačnog trunkusa. Leva želudačna arterija, arterija slezine i zajednička jetrena arterija su se pojavljivale direktno i nezavisno iz abdominalne aorte.

Zaključak: Varijacija ovog tipa je najčešće asimptomatska i nema negativan efekat na snabdevanje visceralnih organa krvlju. U literaturi se prevalencija ovog vaskularnog obrasca kreće od 0,1% do 4%. Poznavanje vaskularnih varijacija u abdomenu je veoma važno tokom operativnih, dijagnostičkih i endovaskularnih procedura.


UVOD

Celijačni trunkus (celijačno stablo; truncus coeliacus; CT) ili Halerov tripus (tripus Halleri), odvaja se kao prva neparna bočna visceralna grana trbušne aorte. On vaskularizuje sve trbušne organe smeštene u nadmezokoličnom spratu trbušne duplje – trbušni deo jednjaka, želudac i deo dvanaestopalačnog creva i pankreasa, jetru sa žučnim vodovima, slezinu, kao i njihove peritonealne veze.

Celijačni trunkus polazi sa prednje strane trbušne aorte, a mesto polaska celijačnog stabla odgovara intervertebralnom disku između dvanaestog grudnog i prvog slabinskog pršljena, ili nešto ređe, nivou gornje ivice prvog slabinskog pršljena. Izuzetno retko se nalazi iznad ili ispod navedenih pršljenova. Kod starijih osoba, zbog aterosklerotskih promena i elongacije aorte, češće se susreće niži početak celijačnog stabla nego kod mlađih osoba [1].

Od svog početka sa prednje strane trbušne aorte, trunkus se proteže 1,5 – 2 cm, pre nego što se podeli na tri grane: levu želudačnu arteriju (a. gastrica sinistra), zajedničku jetrenu arteriju (a. hepatica communis) i slezinsku arteriju (a. lienalis).

Ovakvu klasičnu trifurkaciju celijačnog trunkusa prvi je opisao Haler, 1756. godine, stoga je poznata i kao tripus Halleri, i smatra se normalnim, najčešćim anatomskim obrascem (Slika 1).

Slika 1. Truncus coeliacus, klasična trifurkacija: a. hepatica communis (AHC), a. lienalis (AL) i a. gastrica sinistra (AGS) (Izvor: Stojanović M. Aberantne jetrene arterije i njihov značaj. Magistarski rad)

Slika 1. Truncus coeliacus, klasična trifurkacija: a. hepatica communis (AHC), a. lienalis (AL) i a. gastrica sinistra (AGS)
(Izvor: Stojanović M. Aberantne jetrene arterije i njihov značaj. Magistarski rad)

Pored ove tri tipične grane, često mogu da se uoče i dodatne, tj. neuobičajene grane celijačnog stabla – a. pancreatica dorsalis, a. phrenica inferior sinistra ili a. phrenica inferior dextra, a. colica media, kao i a. colica media accessoria [2].

Vekovima nakon Halerovog rada, arterijske varijacije aorte i celijačnog stabla su privlačile pažnju anatoma, kliničara i radiologa, pre svega zbog njihovog istaknutog značaja u mnogim hirurškim zahvatima. Celijačni trunkus je jedno od najbolje dokumentovanih arterijskih stabala; proučavano je od strane mnogih istraživača, i o njemu su rađene brojne studije sa impozantnim brojem uzoraka [3].

Anatomske varijacije celijačnog stabla su brojne, i to kako po načinu grananja, tako i po dimenzijama. Završetak stabla može biti u obliku trifurkacije ili se, pak, jedna od tri završne arterije odvaja kao posebna bočna grana (najčešće je to a. gastrica sinistra), dok se druge dve odvajaju zajedno, odnosno bifurkacijom. Svaka od navedenih završnih arterija može biti i direktna grana trbušne aorte. Celijačno stablo i gornja mezenterična arterija (a. mesenterica superior) mogu da se odvajaju jednim zajedničkim stablom od aorte, te tako nastaje celijačnomezenterično stablo. Isto tako, svaka od završnih grana trunkusa može da formira zajedničko stablo sa gornjom mezenteričnom arterijom. Iz celijačnog stabla mogu da polaze i dodatne, odnosno pomoćne ili zamenjujuće jetrene arterije, tako da celijačno stablo, u ovim slučajevima, nema samo tri, već četiri, pa čak i pet ogranaka [4].

Prvu klasifikaciju anatomskih varijacija celijačnog trunkusa i gornjih mezenteričnih arterija publikovao je Adaci, 1928. godine, u vidu komparativne studije, u kojoj je izneo rezultate svog veoma preciznog istraživanja anatomskih varijacija prehepatičnog arterijskog sistema, izvedenog na 150 kadavera različitog životnog doba [5]. Prema ovoj klasifikaciji, celijačni trunkus ima nekoliko anatomskih varijacija: hepato-gastrosplenično, hepatosplenično, gastrosplenično, celijačno-mezenterično, hepato-splenomezenterično i hepatomezenterično stablo.

Odsustvo celijačnog stabla nije opisano u Adacijevoj klasifikaciji. Uflaker je, 1997. godine, klasifikovao celijačno stablo u osam tipova, koji su uključivali sve ranije prijavljene tipove, ali je on dodao još dve varijante - odsustvo celijačnog stabla (ageneza CT-a) i celijačno-količno stablo [6].

Kasnije klasifikacije su dodatno sistematizovale anatomske varijacije celijačnog stabla, pa je Moritina klasifikacija obuhvatila pet tipova varijacija za celijačno stablo i četiri vrste (sa deset oblika) za celijačno-mezenterično stablo: (I) celijačno stablo, (II) hepatosplenično stablo, (III) gastrosplenično stablo, (IV) hepatogastrično stablo i (V) odsustvo celijačnog stabla [7].

Odsustvo celijačnog trunkusa se definiše kao anatomska varijanta u kojoj leva želudačna arterija, slezinska arterija i zajednička jetrena arterija nastaju direktno i nezavisno iz abdominalne aorte. Prvi put je ovu anatomsku vaskularnu varijantu opisao Sant-Iler, 1832. godine. Anatomske varijacije celijačnog stabla su rezultat razvojnih promena u ventralnim splanhničnim arterijama. Splanhničke arterije se formiraju fuzijom parnih ventralnih segmentnih arterija. Veruje se da se segmentne arterije ujedinjuju longitudinalnim anastomozama prilikom formiranja celijačnog trunkusa. Regresija longitudinalnih anastomoza i perzistentnost korena segmentnih arterija kasnije imaju za rezultat odsustvo celijačnog stabla [8].

PRIKAZ SLUČAJA

Pacijent starosti 63 godine, sa istorijom onkološke bolesti (tri godine pre pregleda opisanog u ovom radu, pacijent je imao gornju lobektomiju desnog plućnog krila i parcijalnu resekciju III i IV rebra desno, zbog skvamocelularnog karcinoma pluća), upućen je na odeljenje radiologije radi pregleda abdomena magnetnom rezonancom (MR), u cilju diferencijalne dijagnoze promena u nadbubrežnim žlezdama, koje su uočene na ranijim pregledima kompjuterizovanom tomografijom (engl. computed tomography – CT).

Prilikom pregleda magnetnom rezonancom, primećeno je potpuno odsustvo celijačnog trunkusa, dok su leva želudačna arterija, arterija slezine i zajednička jetrena arterija imale direktno i nezavisno ishodište iz abdominalne aorte (Slika 2 i Slika 3).

Slika 2. Nezavisna ishodišta zajedničke jetrene arterije (a. hepatica communis – AHC) i slezinske arterije (a. lienalis – AL), direktno iz abdominalne aorte Izvor: privatna dokumentacija

Slika 2. Nezavisna ishodišta zajedničke jetrene arterije (a. hepatica communis – AHC) i slezinske arterije (a. lienalis – AL), direktno iz abdominalne aorte
Izvor: privatna dokumentacija

Slika 3. Nezavisno ishodište leve želudačne arterije (a. gastrica sinistra, AGS), direktno iz abdominalne aorte Izvor: privatna dokumentacija

Slika 3. Nezavisno ishodište leve želudačne arterije (a. gastrica sinistra, AGS), direktno iz abdominalne aorte
Izvor: privatna dokumentacija

DISKUSIJA

Odsustvo celijačnog stabla je retka anomalija, a u postojećoj literaturi autori nalaze i navode njenu različitu zastupljenost.

Prema Jakobu i saradnicima, u celom svetu je prijavljen samo 31 slučaj odsustva celijačnog stabla. Oko jedna trećina ovih slučajeva je otkrivena u studijama u kojima su primenjene savremene radiološke tehnike, dok je ostatak ovih varijacija primećen tokom anatomskih disekcija i hirurških procedura [9].

Koliko je ova varijacija retka, govori i podatak iz rada Higašija i saradnika, u kome se navodi da je, do 1995. godine, u Japanu bilo prijavljeno samo šest ovakvih slučajeva [10].

U svom istraživanju, Vandam i Bont navode da je ovakav anatomski obrazac celijačnog stabla prisutan u samo 0,1% [11] slučajeva. Do istog rezultata došli su i Tores i saradnici (0,1%), na osnovu 1.569 pregleda urađenih kompjuterizovanom tomografijom [12].

Ageneza celijačnog trunkusa je, prema Matusu i saradnicima, primećena u 0,19% slučajeva, što je ustanovljeno na osnovu velike serije od 10.750 slučajeva iz devetnaest studija, koje su uključivale anatomsku disekciju, hirurške procedure i radiološke studije [13]. Da je odsustvo trifurkacije celijačnog stabla retko i da se viđa kod 0,2% populacije, zaključili su u svom radu Urajou i saradnici [14].

Metaanaliza Vitlija i saradnika, iz 2020. godine, obuhvatila je ukupno 36 studija, koje su ispitivale varijacije celijačnog stabla pomoću multidetektorske kompjuterske tomografije (engl. multidetector computed tomography – MDCT). Ukupan broj obuhvaćenih subjekata iz četrnaest zemalja sa četiri kontinenta je iznosio 17.391, a ukupna izračunata prevalencija anatomskih varijacija celijačnog stabla je iznosila 10,85%. U ovoj metaanalizi, prevalencija odsustva celijačnog stabla je iznosila 0,28% [15].

U sistematskom pregledu anatomskih varijacija celijačnog trunkusa, Panaguli i saradnici su pretražili četiri baze podataka i prikupili 36 dotadašnjih studija sa ukupnim brojem od 12.196 subjekata. Oni navode da su klasičnu trifurkaciju trunkusa pronašli u 89,42% slučajeva, a isti autori su zaključili da je najređa varijacija upravo odsustvo CT-a, koja je pronađena u samo 0,38% slučajeva [16].

Kurc i saradnici su, na osnovu podataka iz 240 kompjuterizovanih tomografskih angiografija, zaključili da je zastupljenost ove anatomske varijacije nešto viša i da iznosi 0,42% [17].

Bergman i saradnici su objavili metaanalizu o varijacijama arterija celijačnog trunkusa, te su procenili, na osnovu podataka osam autora iz 756 obuhvaćenih uzoraka, da procenat zastupljenosti odsustva celijačnog stabla iznosi 0,4% [18].

U svojoj studiji, koja je obuhvatila ukupno sto pacijenata koji su podvrgnuti MDCT angiografiji abdominalne aorte iz različitih medicinskih razloga, Ugurel i saradnici su zabeležili odsustvo celijačnog stabla u samo jednom slučaju (1%) [19].

Isti procenat su u svom istraživanju pronašli Cankal i saradnici. Od ukupno 200 pacijenata sa dijagnostikovanim kolorektalnim karcinomom, kojima je zbog operativnog zahvata i praćenja onkološke bolesti rađen MSCT pregled, odsustvo celijačnog stabla je zabeleženo u 1% slučajeva [20].

U japanskoj studiji Šumure i saradnika, koja je obuhvatila 184 kadaveričnih preparata, odsustvo celijačnog stabla je nađeno u 2% slučajeva [21].

U kadaveričnoj studiji, koju su objavili Olevnik i saradnici, 2017. godine, prevalencija ageneze celijačnog stabla je iznosila 2,5% [22].

U morfometrijskoj studiji celijačnog stabla iz 2013. godine, a na osnovu podataka disekcije 77 kadaveričnih preparata odraslih osoba, Veniratos i saradnici su pronašli ovu varijaciju u 2,6% slučajeva [23].

U istraživanju anatomskih varijacija celijačnog stabla sprovedenom na kadaverima, Pušpalata i saradnici su našli da kod dva (4%), od ukupno 50 slučajeva, nije bilo celijačnog stabla, a sve tri velike grane imale su nezavisni početak iz abdominalne aorte [24].

U indijskom istraživanju na 50 pacijenata, kojima je zbog medicinskih ili hirurških indikacija rađena kompjuterizovana tomografska angiografija, Garima i saradnici su takođe naveli da je prevalencija ove varijacije 4% [25].

Prakaš i saradnici su u uzorku od 50 kadaveričnih preparata, u dva (4%) slučaja pronašli sve tri arterije celijačnog stabla koje počinju odvojeno i direktno od abdominalne aorte, dok je kod ukupno 14% preparata zabeleženo postojanje neke od anatomskih varijacija stabla [26].

Odsustvo celijačnog trunkusa je uglavnom asimptomatsko. Varijacija ovog tipa najčešće nema negativan efekat na snabdevanje visceralnih organa krvlju. Zapravo, nezavisni početak zajedničke jetrene, leve želudačne i slezinske arterije direktno iz abdominalne aorte može čak sprečiti veliku visceralnu ishemiju, koja se javlja u situacijama masivne tromboembolije celijačnog stabla [27].

Ipak, u određenom broju slučajeva, ova varijacija može da dovede do pojave simptoma. Mernahad i saradnici su opisali pacijentkinju kod koje je pregled kompjuterizovanom tomografijom otkrio odsustvo celijačnog stabla, sa zajedničkom jetrenom i arterijom slezine koje direktno potiču iz abdominalne aorte. Sužavanje i angulacija ovih krvnih sudova postojali su zbog njihove kompresije od strane medijalnog lučnog ligamenta (ligamentum arcuatum mediale), usled čega je pacijentkinja od rane mladosti imala istoriju bolova u stomaku, naročito izraženih postprandijalno [28].

Poznavanje varijacija o poreklu, toku i obrascima grananja CT-a nije samo od anatomskog i embriološkog interesa, već od ogromnog kliničkog značaja, s obzirom da ove varijacije mogu biti uzrok patoloških stanja, a bitne su i kod pacijenata koji se podvrgavaju dijagnostičkoj angiografiji zbog gastrointestinalnog krvarenja, kao i pre samih operativnih zahvata. Prepoznavanje anatomskih varijanti postaje obavezan korak u planiranju hirurških interventnih procedura [29].

U skladu sa tim, poznavanje anatomskih varijacija CT-a je važno za hirurge tokom transplantacija jetre, kod laparoskopske hirurgije, radioloških abdominalnih intervencija i povreda stomaka. Takođe, poznavanje varijacija i odsustva celijačnog stabla može biti korisno u planiranju i izvođenju radioloških intervencija, kao što su celiakografija i hemoembolizacija tumora jetre. U takvim situacijama su ove arterijske varijacije veoma važne i ne smeju se zanemariti. One znatno povećavaju poteškoće i rizik kod radikalne gastrektomije [30].

Poslednjih godina, MDCT se koristi za istraživanje vaskularne anatomije u naučne i dijagnostičke svrhe. Ovakve studije omogućavaju mnogo veće uzorke od tradicionalnih kadaveričnih studija [15]. Autori jedne ovakve radiološke studije, koja je obuhvatila 126 angiografija urađenih u Turskoj, u periodu od 2014. do 2016. godine, naveli su da u svom istraživanju morfometrijskih osobina i obrazaca grananja trunkusa celijakusa nisu našli nijednu osobu sa potpunim odsustvom celijačnog stabla [31]. Ni u sličnom istraživanju u Indiji, zasnovanom na pedeset angiografija abdominalne aorte, nije pronađen nijedan ovakav slučaj [32]. Košarija i saradnici takođe nisu našli ovu varijaciju među pedeset kadaveričnih preparata, što govori u prilog činjenici da se radi o retkoj anatomskoj varijaciji, za čije je pronalaženje potreban veći uzorak [33].

Jedan deo osoba sa nedostatkom celijačnog stabla se otkrije slučajno, izvan ciljanih istraživanja, prilikom dijagnostike savremenim radiološkim tehnikama. Tako su Karamanidi i saradnici [34], u svom prikazu slučaja, opisali šezdesetdevetogodišnju pacijentkinju, a Van den Broek i saradnici [8] jednog pacijenta sa Juingovim sarkomom, kod kojih je ova varijacija primećena prilikom pregleda abdomena kompjuterizovanom tomografijom. I u našem radu je nedostatak celijačnog stabla zapravo bio slučajni nalaz, uočen tokom pregleda abdomena magnetnom rezonancom.

Rezultati studije koja je, tokom 2020. godine, sprovedena na prostoru Južne Afrike, ukazuju na to da konfiguracija i anatomske varijacije celijačnog stabla mogu biti i delimično genetski determinisane osobine, što svakako ostavlja mogućnost i prostor za dalja istraživanja [35].

ZAKLJUČAK

Važno je istaći da su anatomska raznovrsnost i prisustvo varijacija pre pravilo nego izuzetak kod živih organizama, a od presudnog je značaja da se ovaj koncept usvoji, pre svega u hirurškim granama medicine i u radiologiji.

Odsustvo celijačnog stabla je retka anatomska varijacija, i u literaturi se njena prevalencija kreće od 0,1% do 4%. Varijacija ovog tipa je najčešće asimptomatska i nema negativan efekat na snabdevanje visceralnih organa krvlju.

Poznavanje ove i ostalih anatomskih varijacija celijačnog stabla je od velikog značaja u hirurgiji tokom transplantacija jetre, kod laparoskopskih zahvata, kod radioloških abdominalnih intervencija i penetrantnih povreda stomaka, kao i prilikom radioloških intervencija (celiakografija i hemoembolizacija tumora jetre). U ovim oblastima je poznavanje arterijskih varijacija veoma važno i ne sme se zanemariti. Između ostalog, one znatno povećavaju poteškoće i rizik kod radikalne gastrektomije.

  • Sukob interesa:
    Nije prijavljen.

Informacije

Volumen 3 Broj 4

Decembar 2022

Strane 478-486

  • Ključne reči:
    nedostatak celijačnog stabla, celijačno stablo, varijacije
  • Primljen:
    27 Septembar 2022
  • Revidiran:
    21 Novembar 2022
  • Prihvaćen:
    23 Novembar 2022
  • Objavljen online:
    25 Decembar 2022
  • DOI:
  • Kako citirati ovaj članak:
    Pavlović-Stojanović J, Perović A, Stojanović M, Kosanović T, Radanović Đ, Lazić L, et al. Absence of the celiac trunk: A case report. Serbian Journal of the Medical Chamber. 2022;3(4):478-86. doi: 10.5937/smclk3-40388
Autor za korespodenciju

Perović Aleksandra
Zavod za javno zdravlje Pančevo,
Pasterova 2, 26000 Pančevo, Srbija
Elektronska adresa: Ova adresa e-pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli.


  • 1. Nikolić V, Keros P. Klinička anatomija abdomena. Medicinska biblioteka Zagreb; 2000.

    2. Dušanović A. Arterijska vaskularizacija jetre i njen klinički značaj. Magistarski rad. Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1996.

    3. Paraskevas GK, Raikos A. Multiple aberrant coeliac trunk ramifications. Singapore Med J. 2011 Jul;52(7):e147-9.

    4. Stojanović M. Aberantne jetrine arterije i njihov značaj. Magistarski rad. Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2008.

    5. Adachi B. Das Arteriensystem der Japaner. Kyoto: Verlag der Kaiserlich-Japanichen Universitat zu Kyoto. Tokyo: Kenyusha Press, 1928.

    6. Uflacker R (1997). Atlas of Vascular Anatomy: An Angiographic Approach. Baltimore: W i l l i a m s & Wilkins; 2007. [CROSSREF]

    7. Morita M. Reports and conception of three anomalous cases on the area of the celiac and the superior mesenteric arteries. Igaku Kenkyu. 1935; (9): 159-72.

    8. Van den Broecke M, Leenknegt B, Delrue L. Absence of the Celiac Trunk. J Belg Soc Radiol. 2019 Feb 1;103(1):15. doi: 10.5334/jbsr.1732. [CROSSREF]

    9. Iacob N, Sas I, Joseph SC, Pleş H, Miclăuş GD, Matusz P, et al. Anomalous pattern of origin of the left gastric, splenic, and common hepatic arteries arising independently from the abdominal aorta. Rom J Morphol Embryol. 2014;55(4):1449-53.

    10. Higashi N, Hirai K. [A case of the three branches of the celiac trunk arising directly from the abdominal aorta]. Kaibogaku Zasshi. 1995 Aug;70(4):349- 52. Japanese.

    11. Vandamme JP, Bonte J. The branches of the celiac trunk. Acta Anat (Basel). 1985;122(2):110-4. doi: 10.1159/000145991. [CROSSREF]

    12. Torres K, Staśkiewicz G, Denisow M, Pietrzyk Ł, Torres A, Szukała M, et al. Anatomical variations of the coeliac trunk in the homogeneous Polish population. Folia Morphol (Warsz). 2015;74(1):93-9. doi: 10.5603/FM.2014.0059. [CROSSREF]

    13. Matusz P, Miclaus GD, Ples H, Tubbs RS, Loukas M. Absence of the celiac trunk: case report using MDCT angiography. Surg Radiol Anat. 2012 Dec;34(10):959-63. doi: 10.1007/s00276-012-0989-9. [CROSSREF]

    14. Araujo Neto SA, Franca HA, de Mello Júnior CF, Silva Neto EJ, Negromonte GR, Duarte CM, et al. Anatomical variations of the celiac trunk and hepatic arterial system: an analysis using multidetector computed tomography angiography. Radiol Bras. 2015 Nov-Dec;48(6):358-62. doi: 10.1590/0100- 3984.2014.0100. [CROSSREF]

    15. Whitley A, Oliverius M, Kocián P, Havlůj L, Gürlich R, Kachlík D. Variations of the celiac trunk investigated by multidetector computed tomography: Systematic review and meta-analysis with clinical correlations. Clin Anat. 2020 Nov;33(8):1249-62. doi: 10.1002/ca.23576. [CROSSREF]

    16. Panagouli E, Venieratos D, Lolis E, Skandalakis P. Variations in the anatomy of the celiac trunk: A systematic review and clinical implications. Ann Anat. 2013 Dec;195(6):501-11. doi: 10.1016/j.aanat.2013.06.003. [CROSSREF]

    17. Kurcz J, Nienartowicz E, Słonina J, Arcareki JG, Oron KM. The usefulness of CT-angiography in detecting anatomical variants of arteries arising from the abdominal aorta and aortic arch. Adv Clin Exp Med. 2007; 16: 751–60. Polish.

    18. Bergman RA, Afifi AK, Miyauchi R. Illustrated Encyclopedia of Human Anatomic Variation: Opus II: Cardiovascular System: Arteries: Abdomen. Anatomy Atlases. [Internet]. [pristupljeno: 25. 9. 2022.]. Dostupno na: http:// www.anatomyatlases.org/AnatomicVariants /Cardiovascular /Text/series/ coeliacTrunks.html. 25. 09. 2022. prist. [HTTP]

    19. Ugurel MS, Battal B, Bozlar U, Nural MS, Tasar M, Ors F, et al. Anatomical variations of hepatic arterial system, coeliac trunk and renal arteries: an analysis with multidetector CT angiography. Br J Radiol. 2010 Aug;83(992):661-7. doi: 10.1259/bjr/21236482. [CROSSREF]

    20. Cankal F, Kaya M, Guner MA. Evaluation of Celiac Trunk, Hepatic Artery Variations, and Their Collateral Arteries by Multi-Slice Computed Tomography. Sisli Etfal Hastan Tip Bul. 2021 Jul 2;55(2):217-23. doi: 10.14744/ SEMB.2021.90698. [CROSSREF]

    21. Shoumura S, Emura S, Utsumi M, Chen H, Hayakawa D, Yamahira T, et al. [Anatomical study on the branches of the celiac trunk (IV). Comparison of the findings with Adachi's classification]. Kaibogaku Zasshi. 1991 Oct;66(5):452-61. Japanese.

    22. Olewnik Ł, Wysiadecki G, Polguj M, Waśniewska A, Jankowski M, Topol M. Types of coeliac trunk branching including accessory hepatic arteries: a new point of view based on cadaveric study. Folia Morphol (Warsz). 2017;76(4):660-7. doi: 10.5603/FM.a2017.0053. [CROSSREF]

    23. Venieratos D, Panagouli E, Lolis E, Tsaraklis A, Skandalakis P. A morphometric study of the celiac trunk and review of the literature. Clin Anat. 2013 Sep;26(6):741-50. doi: 10.1002/ca.22136. [CROSSREF]

    24. Pushpalatha K, Deepa Bhat, NM Shama Sundar. A study of anatomical variations in the origin, length and branches of celiac trunk and its surgical significance. Int J Anat Res. 2016; 4 (1):1781-88. [CROSSREF]

    25. Garima S, Shrivastava AK. Morphometry of celiac trunk: a multidetector computed tomographic angiographic study. JASI. 2013; 62:23-7. [CROSSREF]

    26. Prakash, Rajini T, Mokhasi V, Geethanjali BS, Sivacharan PV, Shashirekha M. Coeliac trunk and its branches: anatomical variations and clinical implications. Singapore Med J. 2012 May;53(5):329-31.

    27. Tihan D, Babacan S, Ergin T, Teomete U, Dandin Ö, Kafa I. Absence of the celiac trunk in a rectal cancer patient: case report. Anatomy. 2016; 10 (3):235–8. [CROSSREF]

    28. Mehrnahad M, Hasanian M, Mosahar Mehrnahad M. Median Arcuate Ligament Syndrome with Common Hepatic and Splenic Arteries Directly Originating from the Abdominal Aorta: A Case Report. Mod Care J. 2022; 19 (4):1-4. [CROSSREF]

    29. Dilli Babu E, Poonam K. Coeliac trunk variations: review with proposed new classification. Int J Anat Res. 2013; (3):165-70.

    30. Badagabettu SN, Padur AA, Kumar N, Reghunathan D. Absence of the celiac trunk and trifurcation of the common hepatic artery: a case report. J Vasc Bras. 2016 Jul-Sep;15(3):259-62. doi: 10.1590/1677-5449.004016. [CROSSREF]

    31. Odabaşıoğlu ME, Cihan ÖF, Yılmaz MT. Investigation of the Coeliac Trunk Morphometry with Multidetector Computed Tomography Angiography. Eur J Ther. 2021; 27 (1): 55-65. [CROSSREF]

    32. Hafezji HM, Gupta DS. A study of morphometric variations of celiac trunk using computed tomographic angiography. Journal of The Anatomical Society of India. 2016; 3 (1) :86-90. [CROSSREF]

    33. Koshariya M, Khare V, Songra MC, Shukla S, Gupta A. Anomalous Anatomical Variations of Coeliac Trunk: A Cadaveric Study. Cureus. 2021 Oct 28;13(10):e19108. doi: 10.7759/cureus.19108. [CROSSREF]

    34. Karamanidi M, Chrysikos D, Samolis A, Protogerou V, Fourla N, Michalis I, et al. Agenesis of the coeliac trunk: a case report and review of the literature. Folia Morphol (Warsz). 2021;80(3):718-21. doi: 10.5603/FM.a2020.0093. [CROSSREF]

    35. Pillay D, Nischk S, Ndou R. Variations in the configuration of the celiac trunk among South Africans: Clinical relevance. Int. J. Morphol. 2020; 38 (6):1662-7. [CROSSREF]


LITERATURA

1. Nikolić V, Keros P. Klinička anatomija abdomena. Medicinska biblioteka Zagreb; 2000.

2. Dušanović A. Arterijska vaskularizacija jetre i njen klinički značaj. Magistarski rad. Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1996.

3. Paraskevas GK, Raikos A. Multiple aberrant coeliac trunk ramifications. Singapore Med J. 2011 Jul;52(7):e147-9.

4. Stojanović M. Aberantne jetrine arterije i njihov značaj. Magistarski rad. Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2008.

5. Adachi B. Das Arteriensystem der Japaner. Kyoto: Verlag der Kaiserlich-Japanichen Universitat zu Kyoto. Tokyo: Kenyusha Press, 1928.

6. Uflacker R (1997). Atlas of Vascular Anatomy: An Angiographic Approach. Baltimore: W i l l i a m s & Wilkins; 2007. [CROSSREF]

7. Morita M. Reports and conception of three anomalous cases on the area of the celiac and the superior mesenteric arteries. Igaku Kenkyu. 1935; (9): 159-72.

8. Van den Broecke M, Leenknegt B, Delrue L. Absence of the Celiac Trunk. J Belg Soc Radiol. 2019 Feb 1;103(1):15. doi: 10.5334/jbsr.1732. [CROSSREF]

9. Iacob N, Sas I, Joseph SC, Pleş H, Miclăuş GD, Matusz P, et al. Anomalous pattern of origin of the left gastric, splenic, and common hepatic arteries arising independently from the abdominal aorta. Rom J Morphol Embryol. 2014;55(4):1449-53.

10. Higashi N, Hirai K. [A case of the three branches of the celiac trunk arising directly from the abdominal aorta]. Kaibogaku Zasshi. 1995 Aug;70(4):349- 52. Japanese.

11. Vandamme JP, Bonte J. The branches of the celiac trunk. Acta Anat (Basel). 1985;122(2):110-4. doi: 10.1159/000145991. [CROSSREF]

12. Torres K, Staśkiewicz G, Denisow M, Pietrzyk Ł, Torres A, Szukała M, et al. Anatomical variations of the coeliac trunk in the homogeneous Polish population. Folia Morphol (Warsz). 2015;74(1):93-9. doi: 10.5603/FM.2014.0059. [CROSSREF]

13. Matusz P, Miclaus GD, Ples H, Tubbs RS, Loukas M. Absence of the celiac trunk: case report using MDCT angiography. Surg Radiol Anat. 2012 Dec;34(10):959-63. doi: 10.1007/s00276-012-0989-9. [CROSSREF]

14. Araujo Neto SA, Franca HA, de Mello Júnior CF, Silva Neto EJ, Negromonte GR, Duarte CM, et al. Anatomical variations of the celiac trunk and hepatic arterial system: an analysis using multidetector computed tomography angiography. Radiol Bras. 2015 Nov-Dec;48(6):358-62. doi: 10.1590/0100- 3984.2014.0100. [CROSSREF]

15. Whitley A, Oliverius M, Kocián P, Havlůj L, Gürlich R, Kachlík D. Variations of the celiac trunk investigated by multidetector computed tomography: Systematic review and meta-analysis with clinical correlations. Clin Anat. 2020 Nov;33(8):1249-62. doi: 10.1002/ca.23576. [CROSSREF]

16. Panagouli E, Venieratos D, Lolis E, Skandalakis P. Variations in the anatomy of the celiac trunk: A systematic review and clinical implications. Ann Anat. 2013 Dec;195(6):501-11. doi: 10.1016/j.aanat.2013.06.003. [CROSSREF]

17. Kurcz J, Nienartowicz E, Słonina J, Arcareki JG, Oron KM. The usefulness of CT-angiography in detecting anatomical variants of arteries arising from the abdominal aorta and aortic arch. Adv Clin Exp Med. 2007; 16: 751–60. Polish.

18. Bergman RA, Afifi AK, Miyauchi R. Illustrated Encyclopedia of Human Anatomic Variation: Opus II: Cardiovascular System: Arteries: Abdomen. Anatomy Atlases. [Internet]. [pristupljeno: 25. 9. 2022.]. Dostupno na: http:// www.anatomyatlases.org/AnatomicVariants /Cardiovascular /Text/series/ coeliacTrunks.html. 25. 09. 2022. prist. [HTTP]

19. Ugurel MS, Battal B, Bozlar U, Nural MS, Tasar M, Ors F, et al. Anatomical variations of hepatic arterial system, coeliac trunk and renal arteries: an analysis with multidetector CT angiography. Br J Radiol. 2010 Aug;83(992):661-7. doi: 10.1259/bjr/21236482. [CROSSREF]

20. Cankal F, Kaya M, Guner MA. Evaluation of Celiac Trunk, Hepatic Artery Variations, and Their Collateral Arteries by Multi-Slice Computed Tomography. Sisli Etfal Hastan Tip Bul. 2021 Jul 2;55(2):217-23. doi: 10.14744/ SEMB.2021.90698. [CROSSREF]

21. Shoumura S, Emura S, Utsumi M, Chen H, Hayakawa D, Yamahira T, et al. [Anatomical study on the branches of the celiac trunk (IV). Comparison of the findings with Adachi's classification]. Kaibogaku Zasshi. 1991 Oct;66(5):452-61. Japanese.

22. Olewnik Ł, Wysiadecki G, Polguj M, Waśniewska A, Jankowski M, Topol M. Types of coeliac trunk branching including accessory hepatic arteries: a new point of view based on cadaveric study. Folia Morphol (Warsz). 2017;76(4):660-7. doi: 10.5603/FM.a2017.0053. [CROSSREF]

23. Venieratos D, Panagouli E, Lolis E, Tsaraklis A, Skandalakis P. A morphometric study of the celiac trunk and review of the literature. Clin Anat. 2013 Sep;26(6):741-50. doi: 10.1002/ca.22136. [CROSSREF]

24. Pushpalatha K, Deepa Bhat, NM Shama Sundar. A study of anatomical variations in the origin, length and branches of celiac trunk and its surgical significance. Int J Anat Res. 2016; 4 (1):1781-88. [CROSSREF]

25. Garima S, Shrivastava AK. Morphometry of celiac trunk: a multidetector computed tomographic angiographic study. JASI. 2013; 62:23-7. [CROSSREF]

26. Prakash, Rajini T, Mokhasi V, Geethanjali BS, Sivacharan PV, Shashirekha M. Coeliac trunk and its branches: anatomical variations and clinical implications. Singapore Med J. 2012 May;53(5):329-31.

27. Tihan D, Babacan S, Ergin T, Teomete U, Dandin Ö, Kafa I. Absence of the celiac trunk in a rectal cancer patient: case report. Anatomy. 2016; 10 (3):235–8. [CROSSREF]

28. Mehrnahad M, Hasanian M, Mosahar Mehrnahad M. Median Arcuate Ligament Syndrome with Common Hepatic and Splenic Arteries Directly Originating from the Abdominal Aorta: A Case Report. Mod Care J. 2022; 19 (4):1-4. [CROSSREF]

29. Dilli Babu E, Poonam K. Coeliac trunk variations: review with proposed new classification. Int J Anat Res. 2013; (3):165-70.

30. Badagabettu SN, Padur AA, Kumar N, Reghunathan D. Absence of the celiac trunk and trifurcation of the common hepatic artery: a case report. J Vasc Bras. 2016 Jul-Sep;15(3):259-62. doi: 10.1590/1677-5449.004016. [CROSSREF]

31. Odabaşıoğlu ME, Cihan ÖF, Yılmaz MT. Investigation of the Coeliac Trunk Morphometry with Multidetector Computed Tomography Angiography. Eur J Ther. 2021; 27 (1): 55-65. [CROSSREF]

32. Hafezji HM, Gupta DS. A study of morphometric variations of celiac trunk using computed tomographic angiography. Journal of The Anatomical Society of India. 2016; 3 (1) :86-90. [CROSSREF]

33. Koshariya M, Khare V, Songra MC, Shukla S, Gupta A. Anomalous Anatomical Variations of Coeliac Trunk: A Cadaveric Study. Cureus. 2021 Oct 28;13(10):e19108. doi: 10.7759/cureus.19108. [CROSSREF]

34. Karamanidi M, Chrysikos D, Samolis A, Protogerou V, Fourla N, Michalis I, et al. Agenesis of the coeliac trunk: a case report and review of the literature. Folia Morphol (Warsz). 2021;80(3):718-21. doi: 10.5603/FM.a2020.0093. [CROSSREF]

35. Pillay D, Nischk S, Ndou R. Variations in the configuration of the celiac trunk among South Africans: Clinical relevance. Int. J. Morphol. 2020; 38 (6):1662-7. [CROSSREF]

1. Nikolić V, Keros P. Klinička anatomija abdomena. Medicinska biblioteka Zagreb; 2000.

2. Dušanović A. Arterijska vaskularizacija jetre i njen klinički značaj. Magistarski rad. Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 1996.

3. Paraskevas GK, Raikos A. Multiple aberrant coeliac trunk ramifications. Singapore Med J. 2011 Jul;52(7):e147-9.

4. Stojanović M. Aberantne jetrine arterije i njihov značaj. Magistarski rad. Beograd: Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2008.

5. Adachi B. Das Arteriensystem der Japaner. Kyoto: Verlag der Kaiserlich-Japanichen Universitat zu Kyoto. Tokyo: Kenyusha Press, 1928.

6. Uflacker R (1997). Atlas of Vascular Anatomy: An Angiographic Approach. Baltimore: W i l l i a m s & Wilkins; 2007. [CROSSREF]

7. Morita M. Reports and conception of three anomalous cases on the area of the celiac and the superior mesenteric arteries. Igaku Kenkyu. 1935; (9): 159-72.

8. Van den Broecke M, Leenknegt B, Delrue L. Absence of the Celiac Trunk. J Belg Soc Radiol. 2019 Feb 1;103(1):15. doi: 10.5334/jbsr.1732. [CROSSREF]

9. Iacob N, Sas I, Joseph SC, Pleş H, Miclăuş GD, Matusz P, et al. Anomalous pattern of origin of the left gastric, splenic, and common hepatic arteries arising independently from the abdominal aorta. Rom J Morphol Embryol. 2014;55(4):1449-53.

10. Higashi N, Hirai K. [A case of the three branches of the celiac trunk arising directly from the abdominal aorta]. Kaibogaku Zasshi. 1995 Aug;70(4):349- 52. Japanese.

11. Vandamme JP, Bonte J. The branches of the celiac trunk. Acta Anat (Basel). 1985;122(2):110-4. doi: 10.1159/000145991. [CROSSREF]

12. Torres K, Staśkiewicz G, Denisow M, Pietrzyk Ł, Torres A, Szukała M, et al. Anatomical variations of the coeliac trunk in the homogeneous Polish population. Folia Morphol (Warsz). 2015;74(1):93-9. doi: 10.5603/FM.2014.0059. [CROSSREF]

13. Matusz P, Miclaus GD, Ples H, Tubbs RS, Loukas M. Absence of the celiac trunk: case report using MDCT angiography. Surg Radiol Anat. 2012 Dec;34(10):959-63. doi: 10.1007/s00276-012-0989-9. [CROSSREF]

14. Araujo Neto SA, Franca HA, de Mello Júnior CF, Silva Neto EJ, Negromonte GR, Duarte CM, et al. Anatomical variations of the celiac trunk and hepatic arterial system: an analysis using multidetector computed tomography angiography. Radiol Bras. 2015 Nov-Dec;48(6):358-62. doi: 10.1590/0100- 3984.2014.0100. [CROSSREF]

15. Whitley A, Oliverius M, Kocián P, Havlůj L, Gürlich R, Kachlík D. Variations of the celiac trunk investigated by multidetector computed tomography: Systematic review and meta-analysis with clinical correlations. Clin Anat. 2020 Nov;33(8):1249-62. doi: 10.1002/ca.23576. [CROSSREF]

16. Panagouli E, Venieratos D, Lolis E, Skandalakis P. Variations in the anatomy of the celiac trunk: A systematic review and clinical implications. Ann Anat. 2013 Dec;195(6):501-11. doi: 10.1016/j.aanat.2013.06.003. [CROSSREF]

17. Kurcz J, Nienartowicz E, Słonina J, Arcareki JG, Oron KM. The usefulness of CT-angiography in detecting anatomical variants of arteries arising from the abdominal aorta and aortic arch. Adv Clin Exp Med. 2007; 16: 751–60. Polish.

18. Bergman RA, Afifi AK, Miyauchi R. Illustrated Encyclopedia of Human Anatomic Variation: Opus II: Cardiovascular System: Arteries: Abdomen. Anatomy Atlases. [Internet]. [pristupljeno: 25. 9. 2022.]. Dostupno na: http:// www.anatomyatlases.org/AnatomicVariants /Cardiovascular /Text/series/ coeliacTrunks.html. 25. 09. 2022. prist. [HTTP]

19. Ugurel MS, Battal B, Bozlar U, Nural MS, Tasar M, Ors F, et al. Anatomical variations of hepatic arterial system, coeliac trunk and renal arteries: an analysis with multidetector CT angiography. Br J Radiol. 2010 Aug;83(992):661-7. doi: 10.1259/bjr/21236482. [CROSSREF]

20. Cankal F, Kaya M, Guner MA. Evaluation of Celiac Trunk, Hepatic Artery Variations, and Their Collateral Arteries by Multi-Slice Computed Tomography. Sisli Etfal Hastan Tip Bul. 2021 Jul 2;55(2):217-23. doi: 10.14744/ SEMB.2021.90698. [CROSSREF]

21. Shoumura S, Emura S, Utsumi M, Chen H, Hayakawa D, Yamahira T, et al. [Anatomical study on the branches of the celiac trunk (IV). Comparison of the findings with Adachi's classification]. Kaibogaku Zasshi. 1991 Oct;66(5):452-61. Japanese.

22. Olewnik Ł, Wysiadecki G, Polguj M, Waśniewska A, Jankowski M, Topol M. Types of coeliac trunk branching including accessory hepatic arteries: a new point of view based on cadaveric study. Folia Morphol (Warsz). 2017;76(4):660-7. doi: 10.5603/FM.a2017.0053. [CROSSREF]

23. Venieratos D, Panagouli E, Lolis E, Tsaraklis A, Skandalakis P. A morphometric study of the celiac trunk and review of the literature. Clin Anat. 2013 Sep;26(6):741-50. doi: 10.1002/ca.22136. [CROSSREF]

24. Pushpalatha K, Deepa Bhat, NM Shama Sundar. A study of anatomical variations in the origin, length and branches of celiac trunk and its surgical significance. Int J Anat Res. 2016; 4 (1):1781-88. [CROSSREF]

25. Garima S, Shrivastava AK. Morphometry of celiac trunk: a multidetector computed tomographic angiographic study. JASI. 2013; 62:23-7. [CROSSREF]

26. Prakash, Rajini T, Mokhasi V, Geethanjali BS, Sivacharan PV, Shashirekha M. Coeliac trunk and its branches: anatomical variations and clinical implications. Singapore Med J. 2012 May;53(5):329-31.

27. Tihan D, Babacan S, Ergin T, Teomete U, Dandin Ö, Kafa I. Absence of the celiac trunk in a rectal cancer patient: case report. Anatomy. 2016; 10 (3):235–8. [CROSSREF]

28. Mehrnahad M, Hasanian M, Mosahar Mehrnahad M. Median Arcuate Ligament Syndrome with Common Hepatic and Splenic Arteries Directly Originating from the Abdominal Aorta: A Case Report. Mod Care J. 2022; 19 (4):1-4. [CROSSREF]

29. Dilli Babu E, Poonam K. Coeliac trunk variations: review with proposed new classification. Int J Anat Res. 2013; (3):165-70.

30. Badagabettu SN, Padur AA, Kumar N, Reghunathan D. Absence of the celiac trunk and trifurcation of the common hepatic artery: a case report. J Vasc Bras. 2016 Jul-Sep;15(3):259-62. doi: 10.1590/1677-5449.004016. [CROSSREF]

31. Odabaşıoğlu ME, Cihan ÖF, Yılmaz MT. Investigation of the Coeliac Trunk Morphometry with Multidetector Computed Tomography Angiography. Eur J Ther. 2021; 27 (1): 55-65. [CROSSREF]

32. Hafezji HM, Gupta DS. A study of morphometric variations of celiac trunk using computed tomographic angiography. Journal of The Anatomical Society of India. 2016; 3 (1) :86-90. [CROSSREF]

33. Koshariya M, Khare V, Songra MC, Shukla S, Gupta A. Anomalous Anatomical Variations of Coeliac Trunk: A Cadaveric Study. Cureus. 2021 Oct 28;13(10):e19108. doi: 10.7759/cureus.19108. [CROSSREF]

34. Karamanidi M, Chrysikos D, Samolis A, Protogerou V, Fourla N, Michalis I, et al. Agenesis of the coeliac trunk: a case report and review of the literature. Folia Morphol (Warsz). 2021;80(3):718-21. doi: 10.5603/FM.a2020.0093. [CROSSREF]

35. Pillay D, Nischk S, Ndou R. Variations in the configuration of the celiac trunk among South Africans: Clinical relevance. Int. J. Morphol. 2020; 38 (6):1662-7. [CROSSREF]


© Sva prava zadržana. Lekarska komora Srbije.

Skoči na vrh